"Biti moderan, a biti svoj" - Nakit kao idealan poklon za 8. mart

Lead: 

Radnja za umetničko zanatsko stvaralaštvo "Alpaka" je registrovana 1995. god. i nalazi se na uglu Voždove i Prvomajske ulice u Nišu. Zapravo, Alpaka je butik nakita, poznat po originalnom i širokom rasponu stilova (od konzervativnog do ultaliberalnog) bez obzira na to da li se radi o sopstvenoj izradi ili kataloški odabranom nakitu drugih proizvodjača.


Art-menadžera radnje, Zorana Mihajlovića, pitali smo šta je zapravo alpaka?Zoran MihajlovićZoran Mihajlović

  U hemijskom smislu reči, alpaka je legura bakra, nikla i cinka (galvanski posrebrena slitina) i to je uglavnom poznato tehnolozima. Laički rečeno, alpaka je "novo srebro", ili drugo srebro. Kada je u pitanju umetničko zanatstvo, stari majstori su od alpake izradjivali osim nakita, i druge dekorativne predmete, čak i za ukrašavanje kraljevskog dvora. Zašto? Zato što je alpaka, kao legura sa prevlakama "antičkog srebra" jako postojana, kvalitetna i sa garancijom trajanja.
 

Osim kvaliteta materijala, koji su drugi razlozi zbog kojih koristite alpaku prilikom izrade nakita, pa ste čak i radnji dali naziv po tom materijalu?
 
  Ta identifikacija je usledila zbog toga što je alpaka jako zahvalana kada su u pitanju kreacije i zato što pruža neslućeni broj mogućnosti. Može se kombinovati (doradom i nanošenjem, lepljenjem i ugradjivanjem) sa drugim materijalima, kao što su: dekorativni epoksidi, koža, staklo, poludragi kamen, cirkoni itd. Tako da nakit, od bilo čega da je izradjen (plemenitih metala) ili drugih dostupnijih jeftinijih materijala (koje mi uglavnom koristimo) poseduje svoju lepotu i vrednost samo kada ga dame nose, tj. samo kada ga sa izložbenih panoa transponujemo na njihove grudi, ruke ili uši. Za kreacije nakita u "Alpaki" zadužena je, pretežno Suzana Trajković – Sju. Uglavnom su kreacije rezultat ženskog senzibiliteta i veštih ruku.
 

Po vašem mišljenju, koji je trenutno dominantni stil kada je u pitanju nošenje i upotreba nakita?

Izgled nakita kada se nosiIzgled nakita kada se nosi
Kada je u pitanu nakit, kao modni detalj, nesumljivo je da stil diktira fashion industrija i "show biznis". Dominantan je stil koji nam stiže iz svetskih metropola (tzv. mega polis style) i nesumljivo da je njegova ikona Madonna i u poslednje vreme ekscentrična Lady Gaga. Moda, film i izrada onoga što podrazumevamo pod modnim detaljima u trendu (accessory) su u jednoj koheziji. Dodela Oskara, kao i serija i film "Sex i Grad" su najbolji primeri. Živimo u postmodernistickom društvu u društvu ekonomije znaka, brenda, statusnih simbola i mislim da to što nam diktiraju svetski trendovi nije dovoljno za izgradnju sopstvenog stila. Moja poruka prilikom odabiranja nakita glasi: Biti moderan, ali biti svoj!

 
 Šta to zapravo znači? Zvuči paradoksalno?
 
  Osnovna estetska i duhovna potreba čoveka od davnina do savremenog doba je bila ukrašavanje sebe i svog prostora. Još su praistorijski ljudi od kostiju životinja počeli da prave nakit i da istovremeno oslikavaju svoja staništa. Savremeni čovek je izložen jakim uticajima tehnološkog doba i strategijama marketinškog i potrošačkog društva. U mnoštvu ponuda kada je, takoreći sve dozvoljeno, teško je čoveku da izdiferencira, šta je vredno i lepo pa je zato sklon da olako prihvata čuvenu predrasudu da o okusima ne treba razgovarati. Lično mislim, sa estetskog stanovišta, da je mnogo teže izraziti i samoaktuelizovati se kroz tu paradoksalnu tvrdnju: biti moderan, a biti svoj, što znači da o ukusima i te kako treba razdovarati, jer se ukus tiče dopadanja radi opšte vrednosti. Evo šta nemački filozof Kant o tome kaze: "Ukus je društven, ukus je društveno osećanje i služi društvu za podruštavljanje prijatnosti". Stvar je u tome da ono što se meni dopada i prija mi bude usvojeno od drugih ljudi. Ali u stvarima lepote i umetnosti mešaju se dva carstva: razum i čulnost. To je i razlog pojavi izvesne relativnosti lepote i prijatnog. Ukus je ta saglasna igra razuma i čulnosti. Osnovna je njegova funkcija da privatno mišljenje preobrazi u opšte vredno i da ozivi i kultiviše osećajnost. Treba graditi, izgraditi a zatim negovati lep i dobar ukus, jer ukus ne dopušta nikakvu doktrinu. On je kritika. Ljudi bez ukusa su nedruštveni i ravnodušni prema drugim ljudima.
 

Da li je danas moguće biti originalan i "samonikli " autor ili stvaralac?
 
  Postalo je nemoguće, a imate istovremeno i eksploziju smislova i stilova. Živimo u svetu preterivanja i viškova. Pogledajte samo "Fashion Week" kanal. Možete da gledate ceo dan nećete zapamtiti nijedan model. Čovek je postao "željeća mašina". Još, još i još, a ne pamti ni šta je video pre pet minuta. To sve opravdava gledaoca, uživaoca, konzumenta kulture, mode i umetnosti da ništa ne mora da razume, da oseća da moze da ne-uziva. Francuski filozof Žak Bodrijar u svojoj poslednjoj knjizi "Pakt o lucidnosti ili inteligencija Zla" u odeljku "Umetnost savremena u odnosu na sebe" kaže da mi već odavno ne uživamo u umetnosti nego u ideji umetnosti, a to je vec ideologija. Umetničko se već prepliće sa neumetničkim, i kako kaze E. Kaneti: "Stigli smo dotle da ništa više nije ni lepo ni ružno u prividnom haosu savremene umetnosti". Danas je umetnost uranjanje u realno, banalno (proždrljiva estetika banalnosti), pristupačno svima. Sve je dekonstruisano i sve ima svojih pet minuta slave i sve može da se preoblikuje u umetničko delo. Problem umetnosti je i sam postao etički problem. Kroz umetnost se u punoj jasnoći manifestuje pomenuti polaritet izmedju dobra i zla. Kič, jeste zlo u umetnosti.
 

Poznato je da ste sa autorskom kolekcijom "KOZA I ALPAKA", imali zapažen i uspešan nastup na sajmu nakita u Atini 2000.god. Nakit iz vaše radionice je korišćen u filmu "Zona Zamfirova" kao i u nekim pozorišnim predstavama. Koje stilove preferirate prilikom pripremanja kolekcija?


Deo nakita izlagan u AtiniDeo nakita izlagan u Atini  Ono na šta bih ja stavio naglasak je upravo pozitivno prenošenje tradicije koja nije okamenjena i skrnavljena, već naprotiv tradira one dobre vrednosti naših predaka. Često volim da kažem, ako su na primer bili dobri i lepi bakini kolači, zašto ne bi bio i njen nakit ako vi to želite da nosite i ako ste imanentni u tome. Etno stil je vrlo zastupljen u svim vrstama umetnosti, a za mene on podrazumeva otvorenost duha prema drugim kulturama. A kad se komparirate sa drugim kulturama onda jos više i pravilnije uvidjate i cenite sopstvenu. To podrazumeva nošenje nakita izradjenog od različitih materijala sa svih meridijana sveta (nakit od kože, slonove i kamilje kosti, sandalovine, sa motivima starih civilizacija u vidu amajlija, raznih simbola, razne stilizovane životinje...). Insistiram na razlici a ne na indentičnosti. Na otvorenosti duha nasuprot provincijalnosti duha. Trenutno mi se svidja nekonvencionalni stil Džoni Depa, sa puno modnih detalja (nakit, marame, šešir) ne plašeći se različitih boja, što je naravno opozit od onoga što se obično podrazumeva u Holivudu, a to znači da mora da ste skupi, glamurozni i pretežno elegantni.

 

Kako vas država "sagledava i tretira", ako tako mogu da kažem, i sta bi ste savetovali početnicima?

Kolekcija narukvica i mindjusaKolekcija narukvica i mindjusa  Izuzetno sam vam zahvalan na tom pitanju i odgovoriću vam sada ne kao art menadžer, nego kao stari iskusni zanatlija u emfatičkom smislu, mada sam svestan da se zahvaljujući tehničkim procesima raspao pojam iskusnog zanatlije. Naše vojvode i serdari (kako bi rekao Svetislav Basara) niti nas šta pitaju, niti smo im mi, sitni preduzetnici, interesantni. Dakle, slabo ili nikako nas ne sagledava. Država je proćerdala i prokockala najbolje godine da bi sprovela prave strukturne reforme. Po ekonomskim slobodama smo na dnu tako da su početnici prepušteni, uglavnom, sami sebi. U esnafu je prilično egoizma, tako da mladim umetnicima i zanatlijama ne preostaje ništa do nekih integracija i diferencijacija. Pod integracijama podrazumevam to da se udružuju (mislim na zajedničko iznajmljivanje prostora i smanjenje svih troškova poslovanja), a pod diferencijacijom podrazumevam da ostanu svoji u izražaju u svojoj upitanosti, svojoj samoaktuelizaciji i svojoj interpretaciji sveta prilikom rada i umetničkog stvaranja. Da su svesni da živimo u svetu u kome preovladjuje prilagodjavanje ali i da se istovremeno suprotstave pritisku da se saobraze (ideološki). Da se kod gradskih popečitelja (Basara - my respect) izbore za neki prodajni prostor poput onog koji imaju u Beogradu ("Gradić Pejton" na Čuburi). Na žalost, Kazandžijsko sokače u Nišu koje je idealna lokacija za koncentraciju svega sto je umetničko i zanatsko stvaralaštvo, danas je okupirano samo kafićima.

 

Kako objašnjavate nestanak umetničkog i uslužnog zanatstva?
 
  Mnogi različiti stari zanati su nestali ili se ugasili jer su ih nove, moderne tehnolgije pobedile. Nema više abadžija, mutavdžija, papundžija, užara, pa ni licidera i tek  poneki sarač i grnčar. Ja nemam nikakvih iluzija u vezi toga kako neki novi učenici prevazilaze svoje majstore. To je "izumrlo", to je duh starih, prošlih vremena. Danas imate jedno ovakvo vidjenje stvari: ono što je dugo vremena bilo linearni i patrijahalni obrazac, tzv. domaća radinost i zanatstvo (vez, tkanje, izrada nakita itd), primenom dizajna i marketinga i konzumerističkih strategija potrošačkog društva dobija vrednost primenjene umetnosti. Na primer džemperi iz Sirogojna, pirotski ćilimi, su proizvodi koji su traženi i cenjeni širom sveta. Došli smo u situaciju da o umetnosti govorimo usvajajući svu kompleksnost autorstva, kontekst u kom se umetnička praksa odvija kao i njene interpretativne mogućnosti. Prilikom ručne izrade starog nameštaja i starinskih kaljavih peći postiže se sinteza lepote i veštine nekoliko vrsta umetničkog zanatstva. Takodje me fascinira rad starog knjigovesca ili starog podešavača klavira (klavir-štimera). Zalažem se za staro zanatstvo kao paradigmu vitalnosti, života, kreativnosti. Proslavljeni antropolog Klod–Levi Stros je tvrdio da se "divlja misao" (koja je racionalna) ukazuje u znanju, ZANATSTVU, umetnosti, poeziji i da moze da koegzistira sa tzv. "pripitomljenom kultivisanom mišlju". 

 

 Vaš tržišni moto je: "Obradujte one koje volite". Šta preporučujete za 8.mart?

Zoran Mihajlović i Suzana Trajković - SjuZoran Mihajlović i Suzana Trajković - Sju  Kao zanatska radnja nastojimo da svih ovih petnaest godina, kolilko postojimo (a priznaćete, to je mali jubilej) svojom kreativnošću, inventivnošću i umetničkim zanatstvom damo skroman doprinos kada se radi o svečanim i važnim trenucima u nečijem životu, bilo da je u pitanju godišnjica braka, rodjendan, proslava mature, uspeh u karijeri itd. Ako ovog osmog marta želite da izbegnete stereotip prilikom kupovine poklona za one koje volite (ili možda za sebe), i ako vas je put naveo do naše radnje verujem da cete pronaći nešto od nakita, od ukusa u svom stilu.  Ja Vam preporučujem našu najnoviju kolekciju "ŽICA – STAKLO (Swarovski)". Ujedno koristim ovu priliku da iskreno cestitam svim damama 8.mart, Medjunarodni dan žena.