Na ovim „društvenim mrežama" korisnici su u mogućnosti da naprave svoj profil, u koji, osim osnovnih podataka, kao što su ime, prezime, datum rođenja, grad i država u kojoj žive, mogu da postave albume s fotografijama. Osim osnovnih podataka, poželjno je popuniti polja, u kojima se traži odgovor na pitanja: da li ste u vezi, kakva su vaša politička i religijska shvatanja, koju školu pohađate ili gde ste zaposleni, da li ste zainteresovani za žene ili muškarce… Spisak se nastavlja.
Fejs i Spejs, kako su mladi krstili ove sajtove, omogućavaju slanje „zahteva za prijatelje" osobama koje korisnik poznaje ili želi da upozna. Nakon što dvoje korisnika postanu prijatelji, počinje interakcija. Tu spada slanje poruka, komentarisanje fotografija, kao i upućivanje raznih zahteva, sve u cilju zabave i druženja.
MySpace – mesto za prijatelje
Majspejs, što bi u slobodnom prevodu glasilo „moj prostor", u ovom trenutku broji blizu 250 miliona članova širom sveta. Preteča ovog sajta bio je portal YourZ.com. Myspace.com postao je aktivan tokom 2004. godine.
Ono što Spejs razlikuje od ostalih sajtova ove namene je mogućnost postavljanja muzičkih numera i video snimaka u svoj profil. Međutim, ono što mu mnogi zameraju je nemogućnost četovanja u realnom vremenu. Popularnost su brzo stekli buletini (eng. bulletin – izveštaj, cedulja, bilten), čiji autor može da bude svaki korisnik, a sadržaj je proizvoljan. Bilten mogu da pročitaju i komentarišu samo prijatelji dotičnog korisnika. Takođe, Majspejs omogućava svojim članovima da iskažu raspoloženje, kao što je npr: srećan, nervozan, nestrpljiv, pa čak i pijan, u šta ostali imaju uvid.
Skoro svaka poznata ličnost u svetu i kod nas ima svoj profil na Majspejsu, a mnogi „obični smrtnici" nadmeću se kako bi što imali što više „selebritija" u svojoj listi prijatelja.
Facebook sve popularniji
Facebook.com takođe je pokrenut 2004. godine, ali je u početku bio manje popularan od Myspace.com. Vremenom, mnogi su odlučili da naprave profil na oba sajta.
Na Fejsbuku, korisnici mogu da se pridruže grupama ljudi, organizovanim po gradovima u kojima žive, radnom mestu ili školi koji pohađaju. Ime ovog sajta odnosi se na spomenar, a ideja je potekla od prakse u američkim univerzitetima, gde se studenti na ovaj način upoznaju sa svojim kolegama.
Fejsbuk je nekoliko puta bio predmet kontroverzi u poslednjih par godina. Sadržaj sajta blokiran je od strane nekoliko zemalja, među kojima su Sirija i Iran, a zabranjen je i na mnogim radnim mestima, kako bi se poboljšala produktivnost zaposlenih.
Ono što mnoge mlade zadržava na ovom sajtu je čet, koji podrazumeva slanje poruka prijateljima koji su „ulogovani" na Fejsbuk. Takođe, ovaj sajt omogućava igranje video–igrica, rešavanje kvizova, kao i slanje raznih zahteva. Tako, npr. možete svom prijatelju poslati virtuelno pivo ili ga poljubiti putem interneta.
Subotičani verni Fejsu
Shodno vremenu u kojem živimo i temi o kojoj govori ovaj tekst, pitanja koliko često boravite na Majspejsu i Fejsbuku, kao i da li mislite da druženje preko interneta utiče na druženje van virtuelnog sveta, potpisnik ovih redova postavio je mladim Subotičanima upravo putem četa na Fejsbuku, dok su fotografije uzete iz njihovih foto–albuma.
Nenad Budinčević