˝Sat sudnjeg dana˝ je simbolični sat koji pokazuje
sat sudnjeg danakoliko je čovečanstvo blizu samouništenja. Originalni sat nalazi se u prostorijama ˝Biltena za atomske nauke˝ u Čikagu, čija je misija da ˝upozori svet na opasnosti koje mu prete od otkrića atomske bombe˝. Prema ˝Biltenu˝ opasnosti prete sa svih strana: od 27.000 atomskih bombi, od kojih je 2.000 u svakom trenutku spremno za lansiranje, do uništavanja prirode i klimatskih promena.
Faktori koji utiču na najnovije pomeranje kazaljki Sata Sudnjeg dana uključuju i međunarodne pregovore o smanjenju nuklearnog arsenala i sprečavanje krijumčarenja radioaktivnog materijala, širenje civilnog nuklearnog sektora, potencijalni nuklearni terorizam i klimatske promene.
Do ovog pomeranja je došlo, po rečima nuklearnog fizičara Perveza Hudboja (Pervez Hoodbhoy), usled shvatanja, na svetskom nivou, da nuklearno oružje više nije efikasno za vođenje ratova, kao ni za odbranu.
Bilten za atomsku nauku osnovao je 1945. naučnik Univerziteta u Čikagu, Judžin Rabinovič (Eugene Rabinowitch) (1901. – 1973.), koji je učestvovao u Projektu Menhetn, odnosno u stvaranju prve atomske bombe.
Izvršni odbor Biltena je na ideju Sata Sudnjeg dana došao 1947. godine. Poruka je da je čovečanstvo "nekoliko minuta od ponoći", gde ponoć predstavlja "nuklearno razaranje, klimatske promene i nove tehnologije".
Kazaljka se pomera u skladu s promenama okolnosti, ide unapred ili unazad u zavisnosti od toga koliko je svet udaljen od potpunog atomskog rata.
Kad je predstavljen 1947. godine, svet je ulazio u razdoblje Hladnog rata, a mala kazaljka je postavljena na sedam minuta do ponoći. Od tada je kazaljka pomerana 18 puta.
hronologija blizine propasti
Najbliže smo Sudnjem danu bili 1953. godine, kad je kazaljka pomerena na dva minuta do ponoći, a u to su vreme SAD i Sovjetski Savez izveli termonuklerane probe u razmaku od devet meseci; a poslednje pomeranje desilo se 2007. godine, kada je kazaljka pomerena dva minuta u napred za šta je razlog predstavljalo testiranje nuklearnog oružja od strane Severne Koreje, nuklearne ambicije Irana, kao i obnavljanje nuklearnog programa SAD.